U organizaciji Hrvatske udruge povijesnih gradova (HUPG), Grada Dubrovnika te francuske udruge Sites & Cités Remarquables de Frances iz Bordeauxa i Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj, 10. i 11. travnja 2018. godine, u Dubrovniku je održana međunarodna konferencija pod nazivom ”Zajednička budućnost kulturne baštine: sinergija između baštine, turizma i digitalne kulture”, između ostaloga i kao jedan od nacionalnih događanja kojima se u Hrvatskoj obilježava Europska godina kulturne baštine 2018.
Budući da je glavni cilj programa Europa za građane podizati svijest građana i građanki europskih zemalja o zajedničkoj povijesti, baštini i vrijednostima te poticati zbližavanje različitih kultura i identiteta, osnažujući pritom građane za uzajamni dijalog i uspostavu suradnje na europskoj razini, sudionicima konferencije su prezentirane mogućnosti financiranja projekata na navedene teme. Voditeljica Kontakt točke programa Europa za građane, Maja Tomičić, predstavnicima organizacija civilnog društva, obrazovnih i istraživačkih institucija te jedinica lokalne i područne samouprave, predstavila je policy okvir programa te istaknula bitne teme kojima se projekti trebaju baviti te uvjete koje moraju ispuniti kako bi mogli biti sufinancirani sredstvima ovog programa.
Prvog dana konferencije sudionike i sudionice su u pozdravili zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić, veleposlanik Francuske – Nj.E. Philippe Meunier, predsjednik francuske udruge Sites&Cites i bivši ministar u francuskoj vladi – Martin Malvy, izvršni dopredsjednik Europa Nostra – John Sell te predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova – Jakov Vetma.
U nastavku konferencije održana su brojna predavanja uglednih domaćih i inozemnih stručnjaka iz Australije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke, Italije, Malte, Crne Gore, Nizozemske, Rumunjske, Rusije, Španjolske i Turske, a događanje je održano i uz potporu stranih organizacija civilnog društva ALZIAR, EFFORTS, FAIC, MEDCITIES, OWHC. Postoje mnogi aspekti koji utječu na kulturno nasljeđe, a usporedno s tim i na turizam, urbanističko planiranje, strategije razvoja te pametan razvoj, stoga su predavači i stručnjaci iz cijelog svijeta govorili o unapređenju kvalitete življenja u povijesnim mjestima, gradovima i turističkim središtima na korist stanovništva i posjetitelja te pružili kvalitetne odgovore na mnoga pitanja koja predstavljaju izazov lokalnim vlastima i ostalim relevantnim čimbenicima suvremenog društva. Primjerima iz dobre prakse europskih i svjetskih destinacija pružio se uvid u konkretne aktivnosti i mjere za očuvanje kulturnog nasljeđa.
Tijekom konferencije za medije, javnosti se obratio gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković. „Čovjek bi se upitao kakve veze imaju baština turizam i digitalna kultura, no odgovor je jasan – budućnost upravljanja turizmom, budućnost upravljanja turističkom destinacijom upravo leži u digitalnoj kulturi. Svaki od povijesnih gradova koji sudjeluje u ovoj konferenciji je već primijenio jednu od određenih rješenja. Ono što je najvažnije je da sama sinergija ne smije dovesti do eventualnih zabrana u bilo kojoj skupini. Turističke destinacije otvorene su prema svim gostima, ali nužno je potrebno kroz upravo digitalne kulture komunicirati o tome koje je najbolje vrijeme za posjetiti destinaciju i povijesne jezgre jer su one i prostorno ograničene. To su neki izazovi s kojima se svi mi susrećemo. Važno je da u budućnosti osiguramo održiv razvoj, a istovremeno i zaštitimo našu kulturnu baštinu.“, istaknuo je Franković. Novinarima se obratio i Jakov Vetma koji je naglasio kako je važno brinuti o hrvatskim povijesnim gradovima kojih ima čak dvadeset. „Imamo manje gradove i Dubrovnik kao biser Republike Hrvatske koji je svjestan svojih poteškoća, ali postoje i mali gradovi ne samo na obali koji imaju iznimno teške izazove s ograničenim proračunima“, dodao je Vetma.
