Europski parlament o provedbi programa Europa za građane 2014.-2020.

Na svojem zasjedanju održanom 2. ožujka 2017. godine Europski parlament usvojio je tekst Rezolucije o Uredbi Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014. – 2020., u kojem je prikazan osvrt na dosadašnju provedbu programa Europa za građane 2014.-2020.

U prve dvije godine novog ciklusa financiranja programa Europa za građane 2014.-2020., čiji je cilj premostiti jaz između institucija EU-a i europskih građana, zabilježen je povećani broj prijava i velika kvaliteta projekata. Primjerice, u 2015. godini 1 100 000 sudionika sudjelovalo je u 408 izabranih projekata, unatoč činjenici da je uspješno financirano samo oko 6 % projekata iz potprograma Europsko sjećanje i Civilno društvo, što je vrlo malo u usporedbi s rezultatima programa Kreativna Europa za istu godinu (19,64 % za potprogram Kultura i 45,6 % za potprogram MEDIA). Tijekom 2016. prijavljeno je ukupno 109 projektnih prijedloga iz Hrvatske, što predstavlja dvostruko povećanje u odnosu na broj prijava u 2015. (51 prijava), odnosno trostruko više nego u 2014. godini (31 prijava).

Europski parlament osvrnuo se na činjenicu da su sveukupna financijska sredstva (185,47 milijuna EUR) koja su dostupna za jedini program u potpunosti posvećen europskom građanstvu zanemariva u usporedbi sa sredstvima za ostale programe iz područja obrazovanja i kulture, kao što su Kreativna Europa (1,46 milijarde EUR) i Erasmus + (14,7 milijarde EUR), a nedovoljan iznos dodijeljenih financijskih sredstava svakako predstavlja glavnu prepreku uspješnoj provedbi programa.

Osim potrebe za značajnim povećanjem financijskih sredstava dostupnih u sklopu ovog Programa, skrenuta je pozornost i na cjenovne razlike diljem EU-a koje je potrebno uzeti u obzir prilikom izračuna paušalnih iznosa (tj. načina financiranja projekata u Programu), a smanjeni postotak pred-financiranja treba ponovno razmotriti kako bi se zajamčila održivost financiranih projekata te pružila veća potpora suradnji među lokalnim upravama ili organizacijama na širem području, s ciljem lakšeg sudjelovanja malih organizacija ograničenih financijskih kapaciteta te sudionika s posebnim potrebama.

Također, jedna od preporuka Europskog parlamenta jest stvaranje internetske platforme za glavne organizacije koje djeluju u području građanstva i koje su korisnice programa, radi prikupljanja dobrih praksi, jačanja kapaciteta i povećanja vidljivosti nakon završetka projekata, kao i poticanje projekata kojima se uvode novi formati rasprave s građanima, atraktivnog oblika i stila, uz višedimenzionalan pristup. Istaknuta je i potreba razvoja programa bratimljenja gradova, uz usredotočenje na pronalazak načina za bolje iskorištavanje i promicanje programa te njegove bolje rezultate, a preporuka je da se za sljedeću generaciju programa Europa za građane Europskom parlamentu  omogući uloga suzakonodavca, odnosno da u okviru redovnog zakonodavnog postupka Europski parlament sudjeluje u donošenju programa kao institucija ravnopravna Vijeću.

Cjelokupan tekst Rezolucije dostupan je na ovoj poveznici.